EKSPERTNI ULTRAZVUK

Main Posts Background Image

Main Posts Background Image

EKSPERTNI ULTRAZVUK


EKSPERTNI ULTRAZVUK

Ekspertni ultrazvuk dobija svoj naziv sredinom osamdesetih godina, kada je manji broj stručnjaka (eksperata) u svetu i kod nas , na ultrazvučnim aparatima (u to vreme najsavremenijim), uspelo da detektuje određen broj fetalnih anomalija, što je u to vreme dalo snažan podsticaj za dalji razvoj, kako ultrazvučne tehnologije, tako i naučnih istraživanja o markerima koji bi nam što ranije mogli ukazati na eventualne anomalije ploda. 

Prava revolucija nastala je krajem devedestih godina nakon uvođenja komjuterske obrade ultrazvučnog signala, što je napokon dovelo do toga da danas imamo aparate koji su u stanju da u realnom vremenu prikazuju trodimenzionalnu sliku ploda, kao i naknadnu  analizu i arhiviranje, tako  da  slanjem ultrazvučnog snimka putem interneta, lekar može da konsultuje  najpoznatija svetska imena iz ove oblasti.

Sredinom devedesetih godina prošlog veka u Londonu je osnovana ‚‚FETAL MEDICINE FOUNDATION‚‚ skraćeno FMF, na čelu sa prof.dr Kyprosom Nicolaidesom, koja je uvela standarde za ultrazvučne preglede trudnica, kojih se trenutno pridržavaju svi veći centri u svetu, a trebalo bi i kod nas. Ti standardi podrazumevaju sledeće:

Lekari koji obavljaju preglede moraju biti adekvatno edukovani, tj. da poseduju sertifikat FMF kojim dokazuju da su u stanju da obave zahtevani pregled, odnosno da su u mogućnosti da prikažu kako normalnu anatomiju ploda u određenoj fazi razvoja, tako i njegove eventualne poremećaje u razvoju. Spisak lekara u Srbiji, koji imaju sertifikat, možete videti na sajtu FMF-a – www.fetalmedicine.com/fmf  u rubrici Certificates of competence.

Da bi se obavljali ekspertni ultrazvučni pregledi potrebno je posedovati adekvatan ultrazvučni aparat, sa mogućnošću kolor dopler pregleda. Što znači da u obzir dolaze većina aparata koji su napravljeni u poslednjih 10 godina. Trebalo bi da se napomene da kvalitet ultrazvučnog aparata, ne određuje unapred i kvalitet pregleda, već kao i u drugim oblastima, najvažnije je da čovek koji upravlja mašinom zna šta od nje želi I koje su njene mogućnosti.  Ovo posebno naglašavamo jer postoji veliki broj ordinacija u Srbiji, koje se reklamiraju moćnim aparatima za dijagnostiku, te dovode u zabludu pacijente, da će im mašina pronaći dijagnozu. Ne postoji mašina na kojoj pritisnemo dugme, a na drugoj strani izađe dijagnoza. Uvek je tu čovek-lekar, koji mora da očita rezultate i adekvatno ih protumači.

Ekspertski ultrazvuk, odnosno kako se danas zove, skrining fetalnih anomalija, podrazumeva dva pregleda:

  • Prvi je rani pregled koji se obavlja od 11-14 nedelje trudnoće, na kome je potrebno utvrditi debljinu vratnog nabora tj. nuhalnu translucencu, prikazati nosnu kost, pregledati krupnu anatomiju ploda – što podrazumeva da se vide odgovarajući preseci mozga, želudac, mokraćna bešika, kičma, ekstremiteti, te izvršiti merenje ploda i uporediti sa adekvatnim tabelama. Posebna pažnja se obraća pregledu srca, gde se uz pomoć doplera pregledaju srčani zalisci i utvrđuje eventualno prisustvo šuma. Takođe se pregleda i mesto suženja pupčane vene pri prolasku kroz jetru, koje se zove duktus venozus.

Sve ovo se vrši u cilju što ranijeg otkrivanja poremećaja, od kojih je najčešći, a ujedno i najpoznatiji Down sindrom. Ali naravno ovaj pregled se ne radi samo zbog Down sindroma, već je tu i veliki broj drugih anomalija koje mogu da se otkriju ovom vrstom pregleda. Ukoliko se ispoštuje kompletna procedura, već pri prvom pregledu verovatnoća da će se otkriti Down sindrom, koja je najčešća anomalija je između 85%-90%.

  • Drugi pregled se obavlja od 18-23 nedelje trudnoće, kada je potrebno prikazati sve organe, počevši od strukture glave, srca, abdomena, kao i sve ekstremitete.Potrebno je da se izvrše odgovarajuća merenja i uporede sa normogramima. 

Tek nakon suspektnog ultrazvučnog nalaza, pacijentkinja se upućuje na neku od invazivnih procedura CVS, RAC (Rana amniocenteza) ili Kordocenteza.

U današnje vreme kako pacijentkinje tako i lekari, olako se odlučuju na invazivne procedure, ali treba napomenuti da je stopa pobačaja nakon ovih intervencija između 1-2%, što znači, ukoliko se žena odluči na neku od ovih invazivnih metoda, bez prethodno urađenog skrininga fetalnih anomalija, koji bi indikovao eventualnu intervenciju, izlaže sebe i svoju bebu nekoliko stotina puta većem riziku nego što je to potrebno.

S toga je potrebno  trudnice upoznati sa svim rizicima koje nose ove intervencije, a takođe ih upoznati sa tim da je ultrazvučni pregled bezopasan, kako za njih tako i za njihovu bebu.  

Error 404

The page you were looking for, could not be found. You may have typed the address incorrectly or you may have used an outdated link.

Go to Homepage